Sunday, 19 March 2017

WEEK 27: Contemporary Issue or Trend in New Zealand or Internationally
Create a blog post where you first analyse one contemporary issue OR trend that is influencing or shaping NZ or international education that you find most relevant to your practice.
  • Ko te maaka o ngā whakamātautau he tirohanga mā te kura mahita kia tarea e ia te whakatakoto mahere i āna kaupapa ako mā ngā tamariki 
  • Kia anga atu ki tō te tamaiti hiahia hei marau whakaako
  • Ko te whakamana i te Marautanga o Aotearoa
Kia awau mo ngā mea e toru nei, e whakakapiti ana ēnei kaupapa ki te tamaiti, kaua mo te Marautanga o Aotearoa anake. Ka tautokohia hoki tēnei e “Evaluation at a Glance: Priority Learners in New Zealand Schools (2012). Ko tāna, ko te akiaki i ngā kura ki te whakaputa tikanga i reira, te whakamahi me te whakapānga i te tamaiti i te tuatahi, kaua mo te whakaaro o te kura, o te marautanga rānei. 
Ki tō mātau kura, ko tā mātau pononga, ko ā mātau tamariki me ō rātau whānau te tikanga. Atu i te Marautanga, kua hou mai nei nā te Tūranga Ararau he mahi pāmu me te whakamahi pī miere mo ētahi o mātau tamariki.  Ko ētahi, ka peka atu ki Tūranga i ia Paraire mo te whakamahi i te EIT arā, he mahi-ā-rehe.  Kei te kura hoki he maara kai e whakamahi ana i ngā tikanga tuku iho a ngā tīpuna[RH1]  mo te whakatipu kūmara, kamokamo me ngā hua whenua hoki.  Tua atu i te marau, ka whakawhitiwhiti whakaaro ngā tauira, ā, ka tuku kōrero ki runga pepa.  Ka hoaturia ki te waha o ngā tauira kia mau atu ai ki mua i te aroaro o te Poari Whakahaere o te Kura. He kaha hoki ā mātau tamariki mo te pātai i ngā pātai, hei whakaarotanga mo mātau.  
Kia whakamana ai te marau, kua mōhio awau i te rohe e nohonoho nei ā mātau tamariki.  Ka tarea e o mātau tamariki te whai aromatawai i te wāhi e nohonoho nei rātau.  Ka tarea e rātau te whai maaka NCEA i roto i Te Reo Māori, Te Reo Pākehā, Ngā Mahi Toi, Te Tunu Kai, Te Tikanga-ā-Iwi, te Hangarau me te Pāngarau hoki.         
I ēnei rā, ka kitea ngā tamariki o te Rūmaki Reo, o te Kura Tuatahi me te Kura Tuarua e tiki mai i ngā rorohiko, ā, ka hoki atu ki ō rātau karaehe mahi ai, rapu korero ai. Ko te pai hoki, ko te nuinga o ngā whānau he wifi ki ō rātau kāenga.  Ki te kore rātau he rorohiko, he waea pūkoro kē a rātau. Ka kitea ngā mahi a ngā tauira nā te google docs’, ka kitea mai ō mātau mātua ki a mātau mahi nā te parent portal.  Kua tae mai te ao o te rorohiko ki tēnei rohe roa te tawhiti ki ngā taone nui.
Reference:
ERO (2012) Evaluation at a Glance.  Priority Learners in NZ Schools.


WEEK 28: Indigenous Knowledge and Cultural Responsiveness in my Practice
Create a blog post where you first share your critical understanding of indigenous knowledge and cultural responsiveness. Then, critically evaluate how your practice or your school’s practice has been informed by indigenous knowledge and culturally responsive pedagogy in two of the following areas (ideally you would be able to evaluate one that is done well, and another that would benefit from improvement):


‘Te Awe o ngā Toroa’
‘The human soul is the rare feather of the albatross’

I whakamahi mātau i te ‘He Kākano’ mai i te tau 2012-2014. Ko tōna tino kaupapa ko te hinganga mai o ngā maaka NCEA a ngā tamariki Māori i ngā Kura Tuarua huri noa a Aotearoa. Tērā pea kāre te nuinga o ngā kura auraki me ngā kura mahita i rata mai ki te tamaiti Māori, ki tōna iwi rānei? Tērā pea, kua rarua ngā tamariki Māori e ngā tikanga pākehā? Mai i tēnei kaupapa, kua wānanga mātau i tētahi o aku kura tahito, kia tirotiro haere i ngā whakamātautau a ngā tamariki Māori, kia eke ki runga rā. Kia āta tirotiro haere ki a mātau mahi, ā mātau rironga NCEA ā Tari, ō mātau manawa ki te tamaiti Māori me tōna iwi, kia whakahua tika ai ngā ingoa Māori, kia hui tahi ai i te taha o ngā hapū.

Ki ta Bishop rāua ko Berryman (2006), he mea whakahirahira te aromatawai ā ngā tamariki ki ō rātau kura mahita. Ka whai mōhiotanga mēnā he kura mahita pai koe, kāre rānei?  Ki te kore, me whakapai ake. Me tīni ngā whakaaro takarepa ā ngā hoa mahi.  Kia tika hoki te toro atu i o rātau wairua ki ngā tamariki Māori kia riro i a rātau te mātauranga ā te pākehā, ā te Māori hoki. Mai i Waiopehu, i whānau mai te whakaaro o te traffic lights kia pai ake ngā maaka NCEA a ō mātau tauira. Ahakoa he kotahi paihēneti, e rua paihēneti rānei, he nui tonu ngā mahi engari kei te tika te haere o ngā maaka NCEA. Petherick. B: Manawatu Standard (2014).  Ināianei kua tau tērā kaupapa ki Rerekohu, ā, he rawe hoki ngā aromatawai NCEA o ngā tamariki i konei.   
       

Mai i taku whakatipuranga, kua tau tēnei Māori ki nga āhuatanga me ngā tikanga katoa a te iwi Māori.  Ko taku mahi he kura mahita i Te Tairāwhiti.  He Māori katoa te iwi kāenga, kāre he tikanga tua atu i ngā tikanga o Ngāti Porou.  Kei rō kura ēnei o ngā tikanga arā, ko te karakia me te whakahaeretanga o te kura. Kāre ā mātau tamariki i te mōhio ki tikanga kē. He whanaunga tata mātau, he hononga whakapapa hāngai, he hononga whakapapa taparere, mai rānō ngā tikanga ka tukua iho tonu mai e rātau mā ki a mātau me ā mātau tamariki.  Nā reira, he rerekē nga āhuatanga o te hau kāenga ki ngā mahi i ngā tāone nunui.

Nā reira, he hononga i tēnei rohe, i ahu mai katoa matau e ngā tīpuna. Ka mōhio kē mātau ki a mātau tamariki.  Kotahi tonu te hononga ki a mātau tamariki, ko te mokopuna tērā, ko te iramutu tērā, ko te whanaunga tata tērā. 

Reference:
Bishop, R. and Berryman, M. 2006. Culture speaks: Cultural relationships and classroom learning
Petherick. B, Manawatu Standard, 2006.


Week 29: Legal and Ethical Contexts in my Digital Practice
Create a blog post where you first identify one ethical dilemma that you either have faced, or might face in the future, in your own practice that is linked to digital or online access or activity.
Ko tētahi ō mātau ture i tō mātau kura, he toro atu ō mātau ringa ki ngā whānau o ā mātau tamariki, o te hapū hoki.  Te Waha o Rerekohu – Analysis of Variance Report (2017) Nag1, Whānau Engagement in Learning. Me tuku mihi atu ka tika, me tautoko ngā mahi i te kāenga, te haere ki te marae, te haere ki ngā hui, te kōrero kanohi ki te kanohi, te unu tī, te kai keke.  I reira ka whai wāhi ai mātau te kōrero mo ā rātau tamariki i te kura me ngā āhuatanga katoa mo te kura.  Ko tērā tētahi wāhi e kaha nei e o mātau mātua te tautoko i a rātau tamariki i te kāenga, i te kura hoki.
I ēnei rā ko te nuinga ō mātau whānau, he waea pūkoro, he rorohiko rānei i te kāenga.  Ko tā mātau hiahia kia hono mai ō mātau mātua ki te parent portal mai i ō rātau kāenga maha, i te ao rānei.  Mā te Link, te username me te password, kua uru mai rātau ki te portal.  Ko te pai hoki, ka aro mai ō mātau mātua i ngā āhuatanga katoa o ā rātau tamariki i a rātau i te kura.  Ka kitea e ngā mātua ngā rīpoata, ngā aromatawai, te rātaka, te maramataka, te kaha o ngā tamariki kia haere ki te kura, he pānui, ngā credits kua riro i ngā tamariki, ngā kōrero pai me ngā kōrero kāre i te pai, he aha noa atu.  Mēnā he kōrero kino ā te tamaiti, ko tā mātau tikanga kia waea atu ki ngā mātua i te tuatahi.  Mā konei, ka kore rawa ngā mātua i matekiri te pānui mai i te portal.  
E rua ngā māharaharatanga mo tēnei kaupapa
  • Ko tētahi o ērā māharaharatanga, ko ō mātau mātua.   Kua kore noa he rorohiko rānei, he wifi rānei i o rātau kāenga.  Ahakoa kei ā rātau katoa he waea pūkoro, kāre ētahi ō rātau he hononga wifi, he tele-communication plan hoki.  Kāre e roa ka puta mai te whakaaro kia tukuna atu tētahi o ngā hard copies mo ngā kōrero i runga i te portal ki ā rātau.  Ko ētahi ka haramai ki te kura kite ai.
  • Ko tētahi atu ko te whakatakoto i ngā korero kāre i te pai ki runga portal i mua i te tukunga o ngā kōrero whakamārama ki ngā mātua.  Ka rarua te kura mēnā ka pānuihia nga mātua i ngā kōrero ohorere ma ō rātau tamariki.  Kua huihui ngā kura mahita katoa mo tēnei take me ona tikanga.
  •  
Kua ea ngā māharaharatanga e rua nei.



Reference:


Te Waha o Rerekohu Annual Plan /Analysis of Variance (2017), NAG 1, page 12.
Week 26: Professional Context

Create a blog post where you critically analyse issues of socioeconomic factors, school culture and professional environments in relation to your practice.
E ai ki te (Tāhūhū-o-te-Mātauranga 2017), Ko te pēke pūtea o to mātau rohe mo to mātau kura, ko te 1. Mēnā, he kura mahita, he kaipāmu, he whakamahi pī miere, he pirihimana, he nēhi, he takutai, he mahi ngahere, he mahi mahau. Engari, ko te nuinga o ngā mātua he kore mahi.  Na te kāwanatanga te pūtea tautoko.  Ko tēnei hoki te ohanga o konei. He iwi noho ki te taha moana.  He kāpata kai i reira.  He pāmu, he mahi poaka / he tia hoki, kua kī katoa ngā kāpata i nga kāenga katoa.  Kāre o matau tamariki ka haramai ki te kura i te matekai, ahakoa te kore moni i konei.  E ai ki te rīpoata o ERO (2013), he whanaunga tata ngā tamariki me ngā kaimahi katoa o Te Araroa.  I ahu mai katoa mātau i Te Whānau-ā-Tūwhakairiora, ā-Hinerupe, ā-Te Aotaki, ā-Kahu, ā Hunaara ā wai ake, ā wai ake. I ahu mai ēnei o ngā tīpuna nō Porourangi, arā nō Ngāti Porou.
He nui tonu ngā aronga nui ki Rerekohu hei tikanga mā mātau. Ko tētahi, ko te noho tahi a ngā kura mahita e mahi tahi ana i Te Mind Lab, ka puta ko te mahi tahi o ngā kura mahita kia whāia ai te mātauranga e o mātau tamariki. Ko tētahi atu, ko te whakamahi tika a ngā kura mahita i te Kamar kia tīmataria te parent portal me ōna tikanga.  Ko te mea tuatoru, Ko te traffic lights hei tirotiro i ngā anga whakamua mo te mahi mātauranga a ngā tamariki. Ko te whakarongo atu ki nga hiahia a ngā tamariki tētahi atu.  Ka tīmata i te whakamahi pī miere hei marau anō mā rātau.  Ko te mea nui ki awau, ko te noho a ngā tamariki, o rātau kura mahita me ngā whānau katoa hei kura harikoa, hei kura whakamana i te tangata ahakoa ko wai.
Kei te tika katoa nga korero a Stoll (1998) e pa ana ki nga mahi o te kura whai mana me nga āhuatanga katoa mona.  Ko te nuinga o nga kura mahita, kua tau ki te mahi tahi mo te pai o a matau tamariki, mokopuna i Rerekohu.  He tere hoki te whai māramatanga i roto i nga tikanga o te kura.  Ka awhina atu nga kura mahita e o ratau nga hoa mena he pātai, he māharahara, he aha rānei.  He pai tonu te kite atu i te noho tahi a nga hoa mahi i te ruma o to matau tumuaki i te mutunga o te ra, mahi rorohika ai, kai ai, kata ai.  He te mutunga, ka tutuki nga kaupapa mo te pai a o matau tamariki ki te whai i te mātauranga.
REFERENCE:
ERO (2013): http://www.ero.govt.nz/review-reports/te-waha-o-rerekohu-area-school-02-08-2013
Te Waha o Rerekohu
I raro i te maru o Whetumatarau
Kia tipu
Kia puāwai
Kia tutangata
WHAKAPONO KI A KOE

WEEK 25 DEFINING YOUR PRACTICE

Create a post where you critically define your practice with reference to Wenger’s (2000) concept of community of practice.
https://www.google.co.nz/searchq=community+of+practice
Ko tā mātau ‘Community of Practice’ ko aku hoamahi ki Te Kura-ā-Rohe o Rerekohu e nohonoho nei i raro i te maunga o Whetūmatarau, ki te rohe o Te Araroa, ki roto o Ngāti Porou. He Māori te nuinga ā mātau tamariki. Nā te kore mahi i konei, ko te taumata o tā mātau decile, ko te 1. Ko te painga o Mind Lab, kua rapua he aronga hou i waenganui i a mātau anō.  Kātahi ka puta mai te kupu ‘Collaboration’ arā ko te (Mahi Ngātahi). Kua timataria te mahi ngātahi i roto i ngā mahi o Mind Lab ki ngā kura mahita me ngā mahita hoki o kura kē.  Nā tēnā, kua mahi ngātahi mātau i te taha o Te Kura Kaupapa Māori o KKMT ki Wharekahika.  Ehara i te mahi mo Mind Lab anake, engari kua hou atu te whakahono ki te nuinga o ngā tamariki katoa mo te hākinakina, te kapa haka me te whakamahi i te pī mīere i ia wiki.  Mo ngā kura mahita, ka mahi ngātahi mātau mo Mind Lab ka tika, engari mo te Student Management System e pā ana ki ngā Traffic Lights me te mahi tūturu a te kura mahita.  Kua huakina tō mātau Parent Portal ināianei ki te hāpori, ki ngā whānau o te haukāenga. Ko te hiahia o te whānau ko te whai māramatanga mo tana āhua.  Kua tuku atu te kura i tētahi hononga-ā-rorhiko mā ngā mātua engari tino hē te takotoranga o ngā reta mo rātau, ā, i kore rawa ai ō mātau mātua e taea ai te hono atu ki te portal. Ināianei, kua whakatikahia te hononga mā rātau. Ko te tino whāinga, kia kōrero ai ki a rātau mo ō rātau whakaaro mo tēnei kaupapa.   
Tae noa mai ki tēnei rā, nā āku pīki mahi i te tīmatanga o tēnei tau, he tūnga hou hei DP, he kaitieki i te tīma whutupāoro o Wharekahika, kua noho tōmuri awau i tēnei mahi.  Engari e noho ngātahi tonu ana wērā o mātau kia mutu pai ai ngā kaupapa e toe ana. Kei konei tonu ngā ringa manaaki a ōku hoa mahi ki a mātau anō. Ko te mea hoki, he whakamā ētahi o ngā tāngata tōmuri i ngā mahi, kātahi ka hōhā te haere o wētahi.  Otira, nā te kaha o te mahi collaboration i waenganui i a mātau, ka awhi atu, ka awhi mai.  Akuni, ka tūtuki pai tēnei kaupapa akuni. He tika tā Etienne and Beverly Wenger-Travner, 2015 korero, ‘Communities of practice are groups of people who share a concern or a passion for something they do and learn how to do it better as they interact regularly.’     
Reference:
Communities of Practice – a brief introduction by E. Wegner
http://wenger-trayner.com/introduction-to-communities-of-practice